Todor Krivnalijev rođen je po jednima 1896. u Ryahovu, Rusensko, a po drugima 1907. u Vetovu. Na inzistiranje roditelja upisao je mjesnu cinkografsku školu, ali je nije završio. Izbačen je iz škole nakon što je uhvaćen kako krivotvori vrijednosne papire i državne obveznice.
Zapravo, to se može definirati kao početak buduće legendarne karijere , koja je svoj vrhunac doživjela preko Oceana. Još nepunoljetan, Todor se jednog dana potajno ukrcao na brod i s njim stigao u Ameriku. Počeo je raditi kao nosač i doker u New Yorku.
Više od stotinu godina Bugarin je prava legenda i uživa slavu najboljeg krivotvoritelja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zauzeti tako prestižnu poziciju u kriminalnom svijetu SAD-a pravi je uspjeh i “karijera” o kojoj vrijedi pričati. Nevjerojatno je kako holivudski režiseri još nisu snimili film o životu i aktivnostima ovog imigranta čije ime danas u Bugarskoj nije poznato.
Njemu se taj posao nosača i teškog fizičkog radnika očito nije svidio, te se nakon nekoliko mjeseci preselio u Chicago, gdje je dobio posao općeg radnika i perača suđa u restoranu u vlasništvu legendarnog mafijaša Al Caponea.
No, smiješna plaća od nekoliko dolara dnevno nije po ukusu mladog Bugarina, koji svoju domovinu nije napustio da bi radio za milostinju. Preko Oceana je došao kako bi se obogatio, pa kad nije kod sudopera, šverca alkohol u društvu nekoliko okorjelih meksičkih bandita. No, tijekom jedne od akcija krijumčari su uhvaćeni i osuđeni na godinu dana zatvora.
Dok je iza rešetaka, Todor ne gubi vrijeme. Upoznaje starijeg Amerikanca osuđenog za krivotvorenje dolara. Očito uspijevaju pridobiti povjerenje Amerikanca koji mu postupno počinje “otvarati” tajne svog unosnog posla. Znanje iz teorije, međutim, mora se provjeriti iu praksi. I Todor se odlučuje na opasan način.
Uspijeva dogovoriti sastanak s velikim šefom Al Caponeom, kojemu prenosi svoje vještine i nudi gangsteru da postane njegov pokrovitelj te štiti i financira početak njegovog budućeg kriminalnog posla krivotvorenja.
Tako je počela krivotvoriteljska karijera dječaka iz sela Ruse. Novcem mafije nabavlja najbolji materijal i opremu potrebnu za svoj budući zanat. Prvo izbjeljuje novčanice od jednog i dva dolara u izbjeljivaču, a zatim ispisuje novčanice s velikim dvoznamenkastim i troznamenkastim osam.
Jednostavnije rečeno, Bugarin je prave dolare “prebacio” na dva dijela, pa je tako od jedne novčanice od jednog dolara napravio dvije novčanice od sto dolara. To se dogodilo na sljedeći način. Krivotvoritelj je prvo uzeo dva komada tvrdog kartona i na njih zalijepio dva komada tkanine veličine novčanica. Zatim bi smočio novčanicu od dolara, osušio je i stavio između komada kartona i tkanine. Snažno pritiskao račun sat vremena. Na kraju su tkaninu razdvojili, a zajedno s njom i novčanicu, koja je ostala zalijepljena za tkaninu i karton, podijelili na dvije polovice. Na kraju je krivotvoritelj samo trebao baciti kartone u vodu.
Polovice novčanica lako su se odlijepile od tkanine i nakon sušenja bile su spremne za tiskanje novih novčanica.
Bugarina metoda bila je jedinstvena i revolucionarna ne samo za svoje vrijeme, već i danas. Todor je “izrađene” lažne dolare prosljeđivao Al Caponeu, koji ih je preko mafije distribuirao po cijeloj Americi. To se pokazalo kao pravi zlatni rudnik i Todor je za kratko vrijeme ispunio svoj američki san i obogatio se. Vozio je moderan automobil, koji je mijenjao svake godine, živio u luksuznoj sobi u jednom od Caponeovih hotela. Često ga se moglo vidjeti kako sa svojim mecenom pije viski i puši cigaru. Nešto vrlo zanimljivo. Bugarin je na svaku svoju krivotvorinu stavio jedva primjetan znak za koji je samo on znao. Dakle, u slučaju da je uhićen tvrdio da se ne radi o lažnjacima, već samo o kopijama, za što je američki kazneni zakon predviđao blažu kaznu.
U početku je distribucija lažnih dolara tekla glatko. Nakon toga je to ipak osjetila američka policija i pokrenula opsežnu istragu. Tako su jednog lijepog dana lisice škljocnule na Todorovim zglobovima. Prilikom uhićenja kod njega je pronađeno 1500 krivotvorenih dolara, zbog čega je ponovno osuđen, ali ovoga puta na 15 godina zatvora. Odslužio je dva od njih, nakon čega je 1933. izručen natrag u Bugarsku. Iza rešetaka provodi još 4 godine. Godine 1937. zatekla ga je velika amnestija zbog rođenja prijestolonasljednika Simeona.
Nakon što je oslobođen, Todor Krivnaliev se nastanio u Plovdivu i vratio se svom starom zanatu. Međutim, Bugarska nije SAD i lažni dolari su brzo otkriveni. A bugarske policijske vlasti znaju koga trebaju tražiti. Tako se Krivnaliev ponovno našao iza rešetaka s 12-godišnjom kaznom. Ali i ovoga puta sudbina mu se osmjehuje.
Komunistički puč 9. rujna 1944. ponovno ga skida s lente. Kao što je krivotvoritelj čak proglašen politički disidentom. Novi vlastodršci odlučili su iskoristiti Krivnalijevo znanje i imenovali ga za stručnjaka u BNB-u. Ali i tu je činio isto i u samo godinu dana Bugarsku su preplavile lažne državne vrijednosnice. Godine 1946. Todor Krivnaliev ponovno je uhićen i dobio novu kaznu od 10 godina. I opet ga ne služi. 1954. prijevremeno je pušten na slobodu zbog dobrog ponašanja. Nastanio se u Novom selu, Rusensko, gdje je osnovao malu radionicu i bavio se nakitom, nakitom i urarstvom.
Najbolji američki krivotvoritelj i prijatelj Al Caponea umro je 1960. u tom mjestu.
Ironično, čovjek koji je zaradio stotine tisuća dolara umro je u velikom siromaštvu, bez novca da plati čak i svoj kovčeg i skroman sprovod.
HOP
HOP -portal na telegramu
