Englezi su najstariji starosjedioci Sjedinjenih Američkih Država i skupa s Kanadom, Australijom i Novim Zelandom provode politiku Commonwelatha
Američki Irci su imali kao predstavnike demokrata američke predsjednike Johna Kennedya i Billa Clintona, a američki Nijemci su imali američke predsjednike iz reda republikanaca oca i sina Georgea Busha i Donalda Trumpa
Narodi s britanskog otočja prvi su masovno kolonizirali Sjedinjene Američke Države još tijekom prvog velikog vala doselidbe od 1640. do 1720. Prevladavali su Englezi, a brojčano su ih pratili Škoti, Irci i Velšani, a tek u neznantim postotcima ostali germanski narodi iz Europe kao Nijemci, Nizozemci i skandinavski narodi, među kojima poglavito Šveđani, a nešto manje Norvežani i Danci. Englezi su kao prvi i najbrojniji doseljenici zarana na tlu Sjeverne Amerike ukorijenili svoj jezik, vjeru, kulturu, tradiciju, običaje, ponijete iz postojbine. Neovisno od toga, što su u kasnijim stoljećima Nijemci odnijeli i brojčanu prevagu u doseljeništvu u usporedbi s Englezima, Otočani su zauvijek ostali prvi i pravi gospodari američkog tla. To se odrazilo tijekom povijesti u svim domenama života, a posebice je imalo odraza u politici. Nekad davno su Sjedinjene Američke Države politički bile satelit njezine metropole Velike Britanije, a u naše suvremeno doba je napravljena velika rokada, te je Velika Britanija politička filijala Sjedinjenih Američkih Država. Kako god, skladno, složno i jednoglasno vojno i politički funkcioniraju u njihovom jedinstvenom svijetu Commonwealtha.
Američki Britanci koncentrirani su u dva kulturološki i povijesno različita predjela golemog prostora Sjedinjenih Američkih država. To se odnosi na Novu Englesku i na Zapad SAD -a sa značajnom koncentracijom bijelih anglosaksonskih protestanata, poznatih po prepoznatljivoj kratici WASP ( White Anglo Saxson Protestant ), zahvaljujući postojanju mormonske države Yutah. Englezi su 1607. utemeljili svoje prvo naselje Jamestown na teritoriju današnje savezne američke države Wirginije. Puritanci su brzo kolonizirali Novu Englesku, a kasnije i sjeveroistok Sjedinjenih Američkih Država, što je i do danas ostao stjecištem puritanskih vrijednosti američke nacije. Za engelskim kolonistima išli su Škoti i Velšani. Državu New York i obale Nove Engleske kasnije su naseljavali Irci. Masovna imigracija Iraca došla je poslije britanske, a posebno engleske doselidbe. Tada su zemlje na sjeveroistoku već bile osvojene. Irci katolici su više bili skloni najamnom radu nego potomci puritanaca, koji su radi protestanstkog odgoja više bili usmjereni ka vlastitom bussinesu.
Zakoni o vlasništvu zemljišta u novoosvojenim teritorijima homesteadima, šezdesetih godina 19. stoljeća potakli su kretanje mnogih Iraca na “Divlji Zapad”. I to su bili oni najodvažniji pionirski čuvari granice ili frontiermeni. Drugi i mnogo prostraniji predio naseobina Amerikanaca britanskog podrijetla nastao je kasnije na zapadu sa središtem u državi Yutah. Mnogi mormoni se ponose time što vode podrijetlo od Britanaca, zato što je Jospeh Smith, utemeljitelj mormonizma 1830. godine, bio korijenom Britanac rođen u državi Vermont. Osim toga, oni gledaju na Zapad Sjedinjenih Američkih Država kao na “Novi svijet”, za razliku od Sjeveroistoka i Srednjeg zapada koji su umorni od civilizacije i Juga, posebno njegovih rasnih problema.
Na američkom ozemlju Irci se kao i u njihovoj domovini Irskoj dijele na katolike i protestante. Irci katolici što su došli iz Irske razlikuju se od Iraca protestanata, pristiglih iz Ulstera. To je naplodniji i najbogatiji dio irskoga otoka i upravo radi toga su ga Englezi vojno pokorili 1937, oteli od matice Irske i zbog ekonomske eksplolatacije plodnog Ulstera nasilno pripojili Ujedinjenom Kraljevstvu. Tad je krenuo novi veliki val iseljenja Iraca s otoka preko Atlantika nakon surovog i okrutnog ugnjetavanja i tlačenja od strane Engeza. Danas trostruko više Iraca živi u iseljeništvu nego u njihovoj matici Irskoj.
No, Irci su skupa sa svim Otočanima još u prvoj polovici 17. stoljeća počeli naseljavati Sjevernu Ameriku i tamo su odavno postali starosjediocima. Potomci Iraca domorodaca razlikuju se od potomaka doseljenika iz Škotske u Irsku, a to su “Škotlanoirci.” Malobrojni bogatiji katolički Irci naselili su jug Sjedinjenih Američkih Država, nadajući se kako će se tamo još više obogatiti proizvodnjom kolonijalne robe i trgovinom. Oni su time prenosili i sliedili tradiciju aristokratizma spram zemlje kao glavne vrijednosti, a taj su nauk ponijeli još doma u Irskoj. Irci su se četrdesetih godina 19. stoljeća doseljavali bježeći od gladi koja je vladala u Irskoj zbog krumpirove kuge. Nemajući novaca i naobrazbe, radili su kao najamnici na platnažama svojih bivših zemljaka težačke poslove, ili su ostajali u mjestima dolaska u Sjedinjene Američke Države. Tamo bi onda stvarali sirotinjska geta u gradovima istočne obale u uključivali se u opći proces industrijalizacije.
Do danas se dan Svetog Patricka ( Sent Patrick’s Day ) najsvečanije slavi u Bostonu, najvećem irskom gradu u Sjedinjenim Američkim Državama. To je i rodno mjesto legendardnog košarkaškog NBA sastava Boston Celticsa, kluba miljenika američkih Iraca. Njihova košarkaška legenda je zauvijek ostao slavni NBA košarkaš Boston Celticsa Lary Bird, podrijetlom potomak američkih Iraca. Nemajući mogućnosti, niti sklonosti voditi bussines, mnogi američki građani irskog podrijetla počeli su se baviti politikom, crkvenim, sindikalnim ili policijskim poslovima. Duhovne vrijednosti američkih Iraca najviše su se podudarile sa stavovima Demokratske stranke. To je doprinijelo tome da su zauzeli tijekom američke političke povijesti vodeće pozicije među demokratama. Neki od najpoznatijih američkih predsjednika irskog podrijetla su John Kennedy i Bill Clinton. Obojica su u duhu političke tradicije američkih Iraca predstavnici Demokratske stranke. Nasuprot njima, trojica najistaknutijih predsjednika iz redova Republikanske stranke su etnički američki Nijemci, otac i sin George Bush Stariji i Mlađi, kao i Donald Trump.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na telegramu
