Nizza turistički biser Azurne obale
Pred samim smo vratima dugog toplog ljeta. Znamo kako je Hrvatska među najprivlačnijim ljetnjim turističkim odredištima brojnih domaćih i inozemnih posjetitelja. O značajkama atraktivnih hrvatskih turističkih dragulja uglavnom nam je sve poznato. Nije zgoreg predstaviti bogatu turirstičku razglednicu ostalih brojnih zemalja Mediterana.To bi bilo osobito zanimljivo turističkim svjetskim putnicima, kako onim bogatijim, tako i onima što možda nemaju dostatno novaca, ali im ne manjka želje i volje upoznati i vidjeti nekad uživo nebrojeni niz poznatih turističkih mjesta diljem Mediterana. Panoramu turističke razglednice Mediterana možemo početi Azurnom obalom. To je jedna od najstarijih turističkih regija Europe. Zanimljivo, naziv je dobila zahvaljujući jednom francuskom piscu i znatiželjnom pustolovu.
Bio je to Stephen Liegeard, čovjek što je promatrajući plaventilo neba Azurne obale, kao i mora i krasnih krajolika priobalja i razasutih kulturnih spomenika na tom prostoru, dobio nadahnuće kumovati Azurnoj obali. Turizam na Azurnoj obali ima iznimno dugu tradiciju. U protekla dva stoljeća ona se odrazila kroz posvemašnju preobraznu života mještana Azurne obale, kao i u zadivljujućim promjenama izgleda obeliska cijele regije. Na Azurnoj obali danas ima blizu trideset turističkih naselja različite funkcionalne i organizacijske moći i značaja. Nizza je jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta Azurne obale.
Nizza je središte cijele regije Azurne obale i obiluje brojnim znamenitostima. To je drevna naseobina nastala još u doba antike, smještena na utoku rijeke Paillon u Sredozemno more. Njezinom dolinom bio je osiguran prirodni prolaz prema provansalskoj unutrašnjosti, te konfiguracija terena što se kao krečnjačka glavica uzdizao iznad aluvijalne riječne ravni kao pogodnog mjesta za podizanje utvrde i malog zaljeva pogodnog za luku. To su bile prirodne pogodnosti, što su ih mogli koristiti osobito ljudi u Starom vijeku, ali ih se moralo uzimati u obzir i u suvremenoj civilizaciji. Razumljivo je onda što su se tu u određenom trenutku našli lucidni stari grčki trgovci. Nakon njih uslijdilo je doba carskog rimskog duha, kojeg je naslijedio piratski režim života. Kasnije je kulturološki nazadni srednji vijek ustupio mjesto procvatu humanizma renesanse, što će u konačnici dovesti do izlaza iz mračnog tunela srednjevjekovlja ka praskozorju buržoaskog parlamentarizma. I napokon dolazimo do suvremenog doba, koje podrazumijeva i pojam slobodnog vremena, a u svezi toga i u oblasti turizma brojne turiste različitih ekonomskih mogućnosti.
Tek nakon priključenja Republici Francuskoj Nizza je 1860. godine krenula s turističkim napretkom, u biti i cijela regija Azurne obale. Danas se u cijelosti francuski turizam uz svoju prijestolnicu Pariz, grad svjetlosti i svjetsku metropolu, na godišnjoj razini industrije turizma smatra jednim od vodećih u svijetu. Primjerice, po broju inizemnih turističkih posjetitelja gledano na godišnjem nivou, Francuska je turistički najposjećenija zemlja na svijetu. Povijest razvitka Nizze nameće raščlanu tri bitna razdoblja, što su se odrazila na urbanu strukturu grada kao svjedočanstva njegovoga urbanog razvitka. Stari dio Nizze razvijao se oko antičke lučke jezgre. Urbano se odlikuje kao antički grad uskih i krivudavih ulica, visokih kuća sagrađenih od kamena i svim ukrasima mediteranske sentence urbi et orbi. Danas je to dio grada u kojem je smješten siromašniji svijet zaposlen pretežito u hotelijerstvu i u lučkim službama. Istočno od starog grada na poluotoku Cap Ferrat razvilo se turističko mjesto Bollier kao predrgađe Nizze, što poput prstena okružuje cijeli stari grad. Pored obale i duž ovalnoga žalovitoga zaljeva razvio se novi dio Nizze sa širokim avenijama, urbainiziranim na suvremeni način. Posebnu pozornost privlači avenija “Engleskog šetališta.” Ona je podignuta u čast Engleza kao pionira razvoja turizma. Predstavljena je s jedne strane najluksuznijim hotelima, a s druge strane u središtu je privlačni Belweder, kao priobalna ivica ispod pjeskovitih plaža. To je avenija koja se kao podnožje proteže ispod cijelog grada u dužini od pet kilometara na zapad delte Wara, gdje je zračna luka. Na “Engleskom šetalištu” je i najviša građevina Nizze. To je Le Parc du Chateau, visok 92 metra. S njegovoga vrha pruža se izuzetan pogled na okolicu grada Nizze. Mnogi turisti što hrle u Nizzu posjete i Muzej suvremene umjetnosti, te Muzej Chagalla, u kojem dominiraju slikarska djela Marca Chagalla. Tu je i Muzej Massena s vrijednim starim umjetninama, kao i Muzej Matisse. U njemu se nalazi najvrijednija umjetnička kolekcija Henri Matissea. Turisti nerijetko vole vidjeti i Rusku crkvu u Nizzi, građenu od 1903. do 1912. godine u stilu 17. stoljeća, zatim Arheološki muzej Nizze s eksponatima iz galsko rimskog razdoblja grada, te Englesku crkvu i brojne druge znamenitosti. U novijem dijelu grada su brojne botaničke bašte i parkovi s umjetnim jezerima i vodoskocima. Pored hotela u aveniji su i mnogobrojne cvjećare, prodavaonice suvenira, parfimerije, posebne robne kuće i razne uslužne djelatnosti, što mogu opskrbiti prohtjeve suvremenog turista. Osim toga, turisti u Nizzi mogu uživati gledajući filmove u brojnim gradskim kinima, odlaziti u operu slušati izvedbe glazbenih arija, ili pohoditi kazališta, u kojima gostuju glasoviti svjetski umjetnici. Nizza je i grad karnevala i festivala svojstvenih podneblju Mediterana, ali i onih što su u samoj špici umjetničkih, poglavito kinematografskih, ali i sportskih ostvarenja.
Sve pobrojano je doprinijelo razvitku Nizze i njezinom izrastanju u veliki turistički centar jedne od najatraktivnijih turističkih regija svijeta kao što je Azurna obala. Nizza je grad od iznimnog turističkog značaja u Francuskoj, zemlji goleme i raznovrsne turističke ponude. Na Azurnoj obali ona je od provorazrene važnosti, a u samoj Francuskoj može stati uz bok i Parizu. Pred Drugi svjetski rat Nizzu je posjećivalo između 350 000 – 400 000 turista. Postupno se povećavao broj turista u ljetnjoj sezoni. Već 1957. godine u Nizzi je boravilo 635 000 turista, a prije te ustanovljene brojke samo u kolovozu je bilo zabilježeno 110 000 posjetitelja. Pojedinačno gledano, kolovoz je mjesec najvećeg turističkog posjeta u Nizzi. Tad je udjel turista što dolaze ljeti u Nizzu bio 51%, dok je istodobno zimska seona imala postotak od svega 21%. Očito, ljeto i zima u pogledu zanimanja turista nisu za usporedbu, te Nizza slovi za pravu ljetnju turističku destinaciju. Godine 1960. Azurnu obalu je posjećivalo oko dva milijuna turista, dok ih je 1970. bilo već tri milijuna, a od toga svaki četvrti turista bio je stranac. I to slikovito govori kako je Nizza svjetka turistička destinacija. Ipak, smanjuje se dužina boravka turista na prostoru Azurne obale. Obično turisti tamo borave između četiri i pet dana. To posebno vrijedi za motorizirane turiste. Mijenja se vremenom i struktura turističkih posjetitelja Nizze. Od gostiju najviše ih dolazi iz Belgije, te iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, skandinavskih zemalja, Italije, Švicarske i drugih pretežito ekonomski bogatih zemalja, čiji si turisti dubljeg džepa mogu priuštiti uživati danima ili tjednima u turističkim ugođajima u Nizzi. Početkom 21. stoljeća Nizzu je posjećivalo dvanaest milijuna turista iz cijeloga svijeta i time je Nizza postala prava Meka turističkih hodočasnika.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na telegramu
