Godine 1932. Tirana je službeno priznala bugarsku manjinu u Albaniji
Posljednji popis stanovništva u Albaniji izazvao je ozbiljne potrese u susjednoj RS Makedoniji.
Postojanje značajne bugarske manjine od preko 7.000 ljudi opteretilo je novu vladu na čelu s Hristiyanom Mitskoskim, ali i propagandni stroj protiv Bugarske, javlja BGNES.
Bugarsko stanovništvo u Albaniji broji 7.057 ljudi – 3.691 muškarac i 3.366 žena. Samo 2.281 osoba izjasnila se kao Makedonci, objavio je početkom srpnja Državni statistički institut INSTAT. Odnosno, Bugara je bilo tri puta više nego Makedonaca.
Makedonske organizacije koje sponzorira Skoplje zaprijetile su da neće priznati popis stanovništva. Udruga Makedonaca u Albaniji pozvala je albansku vladu “da zaštiti makedonska prava i slobode u Albaniji od bugarske agresije od denacionalizacije i asimilacije, kao i od pretvaranja Makedonaca u Bugare”.
Organizacija je odbacila rezultate popisa stanovništva i opisala ih kao “grubu krivotvorinu jer ne odražava stvarni broj etničkih Makedonaca u Albaniji”. “I dalje tvrdimo da u Albaniji nema ‘etničkih Bugara’, ni na jednom popisu stanovništva od 1912. do 2023. nema niti jednog ‘Bugara’ na području cijele Albanije!”, navodi se u priopćenju.
Odmah je uslijedila reakcija iz Skoplja. Za premijera Hristiyana Mitskoskog bugarska propaganda u Albaniji jednostavno zauzima “prostor koji su napustile vlade SDSM-a i DSI-ja”. “Ova asimilacijska politika našeg istočnog susjeda nije samo prema Makedoncima (…). Tamo (u Albaniji) ima tri puta više Bugara nego ovdje (u Sjevernoj Makedoniji)Sad je zanimljivo vidjeti hoće li biti zahtjeva da (Bugari u Albaniji) uđu u ustav, pošto ovdje žele biti u ustavu, inače ne vidim logiku”, rekao je.
Navode o krivotvorenim podacima odbacila je ravnateljica INSTAT-a Elsa Dooley, rekavši da je popis bio transparentan i proveden u skladu s međunarodnim standardima.
Koliko god se Sjeverno Makedonci i njihovi pokrovitelji iz Beograda trudili izbrisati prisutnost Bugara u Albaniji, oni su oduvijek postojali, a sada kada su Bugarska i Albanija demokratske zemlje voljne živjeti zajedno u ujedinjenoj Europi, istina izlazi na vidjelo. Kao što se dogodilo s prošlim popisom stanovništva.
U Albaniji je bilo i uvijek će biti Bugara. O tome svjedoči i albansko-bugarski protokol od 9. siječnja 1932. Potpisali su ga u Sofiji Kraljevina Albanija i Kraljevina Bugarska, a tiče se zaštite manjina s obje strane. Ispod njega su se potpisali poznati diplomat Andrey Toshev, socijaldemokratski političar Yanko Sakazov i Mehmed Konitsa.
U dokumentu se albanska strana obvezuje brinuti o očuvanju bugarske crkvene baštine, uključujući sve crkve i samostane. Protokolom je predviđena i razmjena literature. Albanska strana priznaje postojanje bugarske manjine u Albaniji i obećava da će pomoći u otvaranju bugarskih škola u gradovima i selima naseljenim našim sunarodnjacima, te da bugarski jezik u tim mjestima bude glavni, a albanski jezik drugi obavezni jezik.
Vlasti u Sofiji se zalažu za jamčenje svih prava Albanaca koji žive u našoj zemlji.
Iz Sjeverne Makedonije kažu da na niti jedan popis stanovništva Albanije nakon 1912 nema Bugara.
Nema niti “Makedonaca” na niti jednom popisu stanovništva Kraljevine Jugoslavije od 1918 do 1941. godine, ali evo 1943. godine AVNOJ je pronašao Makedonace u odluci Kominterne.
HOP
HOP -portal na telegramu
