PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I TRI ILI PET IZBORNIH JEDINICA S UKUPNO 113 ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU piše: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 18 zastupnika. Izborni prag od 4 posto je optimalan za 18 zastupnika po izbornoj jedinici. KoKoalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika.
Podjela Hrvatske na četiri statističke regije Vlade Andreja Plenkovića = izborne jedinice
- Panonska Hrvatska obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,019.535 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 996.040 birača odnosno 977 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 27 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
- Jadranska Hrvatska obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,298.522 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,255.678 birača odnosno 976 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 34 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
III. obuhvaća Grad Zagreb. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 767.131 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 693.645 birača odnosno 904 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 20 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
- Sjeverna Hrvatska obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 786.645 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 714.940 birača odnosno 909 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 21 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
Bolja je bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kakvu smo imali za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor
- Panonska Hrvatska obuhvaćala je: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,019.535 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 996.040 birača odnosno 977 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 27 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
- Jadranska Hrvatska obuhvaćala je: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija. Imala je 1,298.522 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,255.678 birača odnosno 976 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 34 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika.
III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala je sadašnje III. i IV. statističku regiju: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Imala je prema popisu 2021. godine 1,553.766 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,408.585 birača odnosno 906 birača na tisuću stanovnika. Razmjerno broju stanovnika imala bi 41 zastupnika, uz ukupno 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
Kod pet izbornih jedinica Jadransku Hrvatsku podijelio sam na dvije izborne jedinice: II. koja obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju sa 635.352 stanovnika popisana 2021. godine i 608.173 birača na lokalnim izborima 2021. godine odnosno 957 birača na tisuću stanovnika, a razmjerno broju stanovnika imala bi 17 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora i III. koja obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju sa 663.170 stanovnika i 647.505 birača odnosno 976 birača na tisuću stanovnika, a razmjerno broju stanovnika imala bi 17 zastupnika uz ukupni broj od 113 zastupnika Hrvatskog sabora.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije za mješoviti izborni sustav s ukupno 113 zastupnika Hrvatskog sabora. Za mješoviti izborni sustav koristili bismo tri izborne jedinice sa 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom te dva zastupnika srpske etničke manjine i 4 zastupnika ostalih etničkih manjina i pet zastupnika iseljenika.
Većinski bismo birali 42 zastupnika tako da županije imaju barem jednog zastupnika kako slijedi: Zagrebačka 3, Krapinsko-zagorska 1, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko –goranska 3, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 1, Zadarska 2, Osječko-baranjska 3, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 4, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 8. Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacije BiH i Republike srpske; 2. Preostalih europskih i azijskih država; 3. Kanade; SAD-a i Meksika; 4. Države Južne i Srednje Amerike i 5. Država Afrike, Australije i Novog Zelanda.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore pedeset pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 32 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama.
Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u II. tablici.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko 904 birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 977. Brodsko-posavska, Zadarska, Šibensko-kninska i Vukovarsko-srijemska županija su imale više birača od stanovnika. Ukupno je Hrvatska imala 482.563 birača više od popisanih punoljetnih državljana 2021. godine. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je imala 31. prosinca 2023. godine 3,829.989 stanovnika, a Ministarstvo pravosuđa i uprave je dalo podatak da je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj 3,646.636 odnosno oko 517 tisuća više od punoljetnih državljana. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Od popisa stanovništva 2021. do 31. prosinca 2023. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 41.844 stanovnika ili 1,08 posto od popisanih 2021. godine ( I. tablica ).
HOP
