Analiza JP Morgana
Globalni potrošači i izvoznici sirove nafte sada se upravljaju bez ugovora o trgovini u dolarima, ovog je tjedna objavio Wall Street Journal, citirajući šefa strategije globalnog tržišta u “Jay Pi Morgan Chase” Natasu Kanevu.
Dan prije izvještaja, Iran i Rusija, dva vodeća izvoznika nafte u svijetu zaključili su trgovinski sporazum u nacionalnim valutama.
“Američki dolar prima određenu dozu konkurencije na tržištu”, rekla je Kaneva za američki rad, ističući da se udio svjetske nafte prodane za druge vrijednosti povećao na gotovo 20 posto.
Prema podacima koje je obradio “Jay Pi Morgan”, provedeno je 12 velikih ugovora o kupnji u valutama koje nisu američki dolar, u usporedbi sa samo sedam prošle godine. U razdoblju između 2015. i 2021. godine postignuta su samo dva takva ugovora.
Podaci se odnose na kupnju i prodaju fizičke robe, a ne trgujući na burzama. Ove godine sporazumi koji nisu u dolarima navodno su prodavači u Rusiji navodno riješeni, a samo je jedan slučaj registriran u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ključni podatci:
– petrodolar je početkom lipnja 2024. (nakon točno 50 godina) prestao biti sredstvo plaćanja između SAD i Saud. Arabije
– općenito, sve brže se smanjuje udio dolara u globalnoj trgovini
Istodobno BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) uvode novu globalnu valutu s pokrićem u zlatu:
“Zapad” je ukinuo pokriće u zlatu 1971.
“Prije točno 50 godina, američki predsjednik Richard Nixon jednim je potpisom u potpunosti ukinuo povezanost zlata s američkim dolarom, čime je priveo kraju višestoljetnu tradiciju korištenja zlata kao novca. Takozvani “Nixonov šok” koji se dogodio 15. kolovoza 1971. godine označava kraj zlatnog standarda, a posljedice ove odluke možemo vidjeti i danas, 50 godina kasnije.
Toga je dana američki dolar izgubio svoje pokriće u žutom plemenitom metalu te je u potpunosti postao fiat valuta, odnosno valuta koja nema pokriće ni u čemu, osim u državnoj garanciji da ona zaista vrijedi. Tim su činom automatski i sve ostale zapadne valute postale fiat valute jer su, još od kraja Drugog svjetskog rata i Bretton-Woods sporazuma, svoje pokriće imale upravo u američkom dolaru čije je pokriće do 1971. bilo u zlatu. Ovaj događaj stoga predstavlja veliku prekretnicu u svjetskom monetarnom sustavu.
Ukidanje zlatnog standarda direktno je omogućilo monetarnim vlastima neograničeno printanje novca, što nije dobro završilo u brojnim zemljama, a visoku hiperinflaciju imali smo prilike osjetiti i na našim prostorima ne tako davno. U takvoj situaciji najgore prolaze oni koji većinu svoje imovine drže u obliku novca na bankovnom računu jer inflacija znatno umanji vrijednost tog novca.
Rast cijene zlata od 1971. do 2021. u prosjeku je bio veći od 8% na godišnjoj razini, što ga je u tom periodu činilo vrlo isplativim oblikom ulaganja koje je ujedno odlična zaštita od inflacije koja je nakon ukidanja zlatnog standarda postajala sve viša. Ako se isti trend nastavi i u budućnosti, a nema razloga da do toga ne dođe, možemo očekivati cijenu unce zlata od čak 84 tisuće dolara u budućnosti.”- Izvor Centar Zlata
Pripremio D. Zorko
HOP
