Među vidovnjacima proročkog dara proslavili su se predviđanjem budućih događaja i papa Pije V i njemački pjesnik Johann Wolfgang von Goethe
Martin Luther King je 1527. godine naoisao predgovor “Knjige predskazivanja” Johanna Lichtenberga napisane 1488. godine
Još od svog postanka pa do dans čovjeka prati uvijek ista želja kako objasniti prirodne pojave što ga okružuju. Veliki broj tajni prirode čovjek je uspio razjasniti. Ali, mnogo prirodnih nepoznanica i dalje odolijeva ljudskoj spoznaji. Između potpuno objašnjenih prirodnih pojava i onih drugih što će se možda tek u budućnosti razjasniti, ima i treća vrsta pojava u prirodi. To su one pojave što kao znanstveno nedokučive plijene pozornost svih unatoč tome što su mišljenja o njima podijeljena, nekad suštinski i oprečna. Jedna od najzanimljivijih pojava je nedvojbeno i vidovitost. Od pamtivijeka je izazivala pažnju javnosti. Neki ljudi su protivnici svega što se vezuje za vidovitost i vidovnjake i niječu sve što je vezano za to, dok oni drugi slijepo vjeruju u ljude koji imaju “šesto osjetilo.” I na Istoku i na Zapadu pojedini znanstvenici bave se fenomenom vidovnjaštva. I dok jedna skupina znanstvenika negira sve vezano za pojam vidovnjaštva, ovi drugi sve više i iz znanstvenog kuta postaju pristaše onih što vide i čuju na daljinu, sanjaju ili predskazivaju događaje. Općenito, takvi “vidovnjaci” misle kako imaju u sebi neka nadnaravna svojstva , koja ne posjeduje većina ljudskog roda.
O predviđanju budućih događaja govore još prastari izvori. Židovi su proroke nazivali navi, a Grci profete. Ta riječ profeta za proroka se rabi i u suvremenom talijanskom jeziku, a grčkog je korijena. Predskazivanje događaja u dalekoj budućnosti je nadnaravna sposobnost iznimno rijetko prirodno nadarenih ljudi. Od davnina je bilo ljudi takvih sposobnosti. Poznata su iz Biblije proroštva Isaije 700. godine prije Krista, kako će Jeruzalem pasti pod Asirce. Jeremija je 600. godine prije Krista prorekao pad Judejskog carstva pod Babilon. Njegov suvremenik prorok Jezekilj uspio je unaprije predvidjeti razaranje Jeruzalema. Prorok Danilo je 500. godine prije Krista tumačio caru egipatskom san o sedam debelih i sedam mršavih krava, kao da se radi o sedam rodnih i sedam gladnih godina.
I u srednjem vijeku, te sve do našeg suvremenog doba, bilo je u izobilju ljudi proročkog dara. Johann Lichtenberg, vjerojatno astrolog na dvoru cara Friedricha III, napisao je 1488. godine “Knjigu predskazivanja.”Godine 1527. Martin Luther je za to djelo napisao predgovor. Dobro se zna i za Francuza po imenu Michel de Nostredame, poznatijeg diljem svijeta po latinskoj izvedenici njegovoga prezimena koja glasi i svima poznato zvuči kao Nostradamus. On je bio liječnik francuskog kralja Charlesa IX. Od glasovitih vidovnjaka često se spominje i Jakob Bohme (1575 – 1624), postolar iz Gorlitza i samouki filozof, tvorac i utemeljitelj jednog cijelog filozofskog pravca. Znameniti mistik iz Švedske Emanuel Swedenberg (1688 – 1772 ), “vidio” je iz njemačkog Gottingena požar u švedskoj prijestolnici Štokholmu. Sličan doživljaj imao je i papa Pije V, “gledajući” unaprijed 925 kilometara od mjesta u kojem se nalazio bitku kod grčkog Lepanta i pobjedu Austrijanaca nad Turcima. Zapisano je i to kako je njemački pjesnik Goethe predosjetio potres u Messini, gradu na otoku Siciliji.
Dragan Ilić
HOP portal
HOP -portal na Telegramu
